Čitanje... pa sad ako je kratko...

Istraživanje pokazalo da Srbi ne čitaju dugačke tekstove


KRAGUJEVAC, 28. decembar 2010, (Njuz) – Nedavno istraživanje je pokazalo da stanovnici Srbije prilično loše stoje s čitanjem, posebno kada je reč o dugačkim tekstovima. Ova studija Kragujevačkog univerziteta koja se sastojala od sedamdeset i tri pitanja i na koju je bilo potrebno izdvojiti četiri radna dana potvrdila je ono što smo oduvek znali: ljudi više vole da čitaju kraće tekstove a tek onda duže.

Tako jedna petina ispitanika u okviru ankete koju je sprovela onlajn lingvistička agencija „Linqua“, smatra da dugački tekstovi ničemu ne služe. Svaki osmi Srbin je pročitao tekst duži od sedam hiljada karaktera, dok je 70 odsto njih reklo da tekst koji ne može da stane na papir legalnog formata ne treba ni počinjati pisati. Studija je otkrila da se stepen čitanosti dugačkog teksta povećava sa veličinom fonta, ali da ljudi bez obzira na zanimljivost teksta i dalje najviše žele da pročitaju nešto u roku od trideset sekundi ili manje. Profesor Dragi Milić, sa Univerziteta u Kragujevcu gde se i sprovodila studija, kaže da su najvažniji faktori pri čitanju teksta dužina, broj reči i broj rečenica, materijalno stanje čitaoca i veličina ekrana mobilnog telefona. ‘Iako je istina da čitanje dugačkih tekstova može uticati pozitivno na inteligenciju, to ipak nema veliki uticaj na to da li će neki tekst biti pročitan ili ne’ kaže profesor Milić. Ispitanici su ocenjivali ponuđene tekstove na skali od nule do 10, a odgovarali su i na pitanja o pozitivnim i negativnim iskustvima vezanim za pročitani tekst. Ljudi koji najviše mrze da čitaju dugačke tekstove jesu urednici, koji se zbog prirode svog posla svakodnevno susreću sa najrazličitijim vrstama dugačkih tekstova koji najčešće nemaju nikakvog smisla, poente, i od kojih nemaju ni najmanje koristi. Ispitanici su se izjašnjavali i o tome da li osećaju da je tekst mogao biti i kraći, da li bi prilikom prepričavanje teksta mogli da se sete najvažnijih elemenata iz teksta, kao i koliko im je bitno da li je neki tekst pisan rukom ili na kompjuteru. Članak koji je pisan rukom ima veće šanse da bude nepročitan nego članak koji je pisan na papiru, bez obzira na to što se ni u jednom članku nije moglo naći ništa zanimljivo, am koliko ga oni uporno čitali do kraja u nadi da će barem jedna rečenica biti smešna, korisna ili smislena. Kada je reč o tome da li je više vole da čitaju sa papira ili sa ekrana, većina korisnika je rekla da preferira papir jer je jeftiniji, a novinama kasnije možete brisati prozore, dok ekranom kompjutera to ne možete raditi. Procenat stanovništva koji voli dugačke tekstove se može svesti na nivo statističke greške, i da bi privukli tu vrstu publike internet novinari pribegavaju trikovima kojima čine da im tekst deluje duže, poput ubacivanja Lorem Ipsum teksta koji glasi ovako: Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Donec massa velit, porttitor ac semper a, imperdiet nec ante. In justo mi, interdum quis dapibus at, pellentesque sit amet ligula. Proin pretium enim et dui scelerisque faucibus. Nulla suscipit egestas convallis. Vivamus purus metus, tincidunt quis tincidunt nec, mollis non dui. Donec eget purus mauris. Cras odio justo, dignissim non aliquam a, porttitor sit amet justo. Sed orci neque, luctus vitae elementum sed, vestibulum sit amet neque. Vestibulum ante dui, pulvinar et adipiscing eget, elementum sit amet eros. Cras congue venenatis purus, et malesuada justo eleifend in. Cras eget elit felis, sit amet tristique est. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas.Aliquam condimentum urna in augue egestas adipiscing. Ut elit erat, volutpat nec suscipit interdum, bibendum vel quam. Vivamus lacinia, leo non semper rhoncus, velit est faucibus libero, sed vestibulum augue diam et elit. Nulla in nunc eget urna ultricies fermentum sit amet in purus. Vivamus at ullamcorper lorem. Curabitur pellentesque consequat nisi ut ultrices. Sed fermentum accumsan nunc, vel cursus lorem commodo at. Maecenas augue lacus, rutrum nec interdum eu, consectetur eget nisi. Etiam fermentum mauris nec neque tempor non feugiat libero consectetur. Aenean risus libero, gravida sed vestibulum a, congue sit amet elit. Donec vitae consequat orci. Morbi aliquet rhoncus feugiat.Sed ac quam ante, sit amet ultricies urna. Cras placerat ullamcorper urna sed placerat. Suspendisse eget risus leo. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Quisque tristique sagittis sollicitudin. Fusce suscipit arcu adipiscing sapien commodo pharetra. Ut sit amet purus magna. Nullam commodo fringilla neque, ut fringilla lorem mattis sit amet. Mauris accumsan, tortor viverra tempor pretium, ante lacus venenatis nisi, eu pulvinar nunc lorem in turpis. Nam varius odio a ligula rhoncus ultricies. Duis eros mauris, porttitor sit amet commodo a, laoreet eu odio. Nulla facilisis dapibus velit, quis mollis metus molestie at. Cras auctor magna id ipsum pharetra commodo. Vivamus quis urna eget arcu molestie vehicula. In in elementum nibh. In eget posuere metus. Nullam tincidunt nisl tellus, eu vulputate elit. Nam quis semper dui. Duis tincidunt ante et turpis semper semper.Nunc nec magna lacus, vel fringilla nisi. Maecenas eget lacinia elit. Vestibulum at consectetur nunc. Duis a odio enim, rutrum suscipit lorem. Vivamus sit amet nunc est, a aliquam turpis. Donec quis leo ipsum, eget hendrerit tellus. Integer commodo condimentum velit. Proin adipiscing eros nec augue hendrerit egestas eleifend tortor suscipit. Nunc eget justo a lacus viverra luctus et commodo nisl. Etiam condimentum interdum sapien ut mollis. Proin adipiscing, sapien eu venenatis bibendum, justo est sodales risus, sit amet facilisis odio lorem ut libero. Nulla ut erat lacus. Proin id libero sem, molestie varius libero. Praesent pellentesque ligula quis lectus rutrum semper. Fusce rutrum elit vel ante viverra ornare. Sed tincidunt mauris pellentesque odio congue nec vehicula turpis pulvinar.Integer quis nibh mauris, a tempus dolor. Sed viverra augue suscipit neque pharetra euismod. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. Phasellus tempus justo eu odio porta imperdiet. Suspendisse et tellus a justo scelerisque ornare. Quisque euismod erat elit, quis semper eros. Mauris in mauris magna. Maecenas ut elit eu turpis egestas bibendum egestas dignissim metus. Nullam non dui adipiscing diam elementum tempus vel vel est. Vestibulum nibh arcu, pellentesque ut commodo ac, congue nec est. Donec at lorem nibh, sed sagittis nulla. Vestibulum ante ipsum primis in faucibus orci luctus et ultrices posuere cubilia Curae; Morbi tempus iaculis euismod. U ‘revolucionarnom istraživanju’, kako su ga nazvali prozivački nastrojeni srpski mediji, otkriveno je da, ukoliko mogu da biraju, Srbima i Srpkinjama je dužina teksta najvažniji kriterijum pri izboru članka za čitanje. Nepoverenje prema tekstovima dužim od kucane strane najverovatnije proizilazi iz više faktora. Jedan od najbitnijih faktora je osećaj da nakon pročitanog dugačkog teksta na koji ste do sad utrošili već nekoliko minuta, vi zapravo ne dobijate nijednu suvislu informaciju koja bi vaš život učinila iole boljim nego što jeste u ovom trenutku. Vreme koje je potrebno da se neki dugačak tekst napiše naspram vremena koje je potrebno da se taj isti tekst pročita je duže, ali ako uzmemo u obzir da će za tekst koji je napisala jedna osoba barem sto osoba odvojiti isto toliko vremena da taj tekst pročita, to automatksi znači da će procenat izgubljenog vremena povećava i do sto puta, tako da smo svi na gubitku. Istraživanje je pokazalo i da se dugački tekstovi teži za lekturu i kontrolisanje da je u njima sve ispravno otkucano i napisano, kao i da su bez gramatičkih i stilskih grešaka, tako da je šansa veća da dugačak tekst ima mnogo više pravopisnih, gramatičkih i stilskih grešaka nego tekst od tri reda. Kada ljudski mozak vidi dugačak tekst, on skeniranjem dolazi do najbitnijih podataka koji su obično smešteni u prvih nekoliko rečenica, neretko i u samom naslovu. To bi značilo da ostatak teksta često nije ni potrebno čitati da bi se shvatilo šta u samom tekstu piše i šta je glavna poenta. Čest faktor koji odbija ljude od čitanja jeste činjenica da večina tekstova u sebi sadrži podatke koji su za samog čitaoca potpuno nebitni. Dalje, stvar koja najviše smeta jesu opisi bez kojih se moglo, i primeri koji nisu dovoljno ilustrativni, poput slikara koji koristi pogrešne boje da bi naslikao pejzaž prepun nestvarnih boja koje se ne mogu naći čak ni u krajolicima Mauricijusa. Rezultati su pokazali da, kada imaju veći izbor potencijalnog teksta koji prosto čeka da ga uzmete u ruku i pročitate, Srbi radije biraju najkrače tekstove koje ocenjuju prema najočiglednijim krijerijumima. I muškarci i žene koji znaju da čitaju su takođe priznali da su za tri minuta primetile samo fizičke karakteristike teksta, i da su tek onda krenuli da stvarno čitaju šta tu u stvari piše, te nisu uspele da saznaju da li tekst ima nešto zanimljivo da im ponudi ili ne. Istraživači su rekli da su ispitanici najpre primećivali dužinu teksta, broj strana, kao i to da li su pasusi odvojeni razmakom ili ne, pri čemu je ženama bilo važnije da su tekstovi kucani fontom “Helvetica”, a muškarcima da je papir bele boje. Međutim, istraživači napominju da se situacija drastično promenila kada su ispitanici dobili priliku da u smirenijoj atmosferi, uz topli kamin, flašu konjaka i prigušenu muziku na miru počnu da čitaju tekst. Kada bi malo odmakli sa tekstom i konjakom, fizički izgled teksta bi gubio na značaju, zaključili su stručnjaci. Nažalost, i moć ispitanika da kasnije reprodukuje ono što je pročitao ako je muško i pročitala ako je žensko, drastično opada sa svakim popijenim gutljajem.Retki ispitanici koji su pročitali tekst do kraja mogli su primetiti da im je na šporetu ostala upaljena džezva sa kafom koja je odavno iskipela, a i da su zakasnili na sastanak sa momkom ili devojkom koji je bio zakazan za pola pet, dok je sada već pet sati. Ujedno, ovo istraživanje je pokazalo i da se ljudi radije odrekli dugačkih tekstova nego seksa, ako bi bili suočeni s time da moraju odabrati. Kada su ispitanici bili suočeni s „lažnim izborom“ da nikada više u životu ne pročitaju dugačak tekst ili da nikada više nemaju seks, malo veći broj ljudi bi eliminiralo dugačke tekstove. Njih 29 % izjavilo je da bi eliminirali seks u usporedbi sa 71% koliko ih je izjavilo da bi se odreklo dugih i dosadnih tekstova u kojima ionako ništa novo neće saznati. „Kada smo prvi put postavili ovo pitanje 2001. godine, rezultat je bio da bi 72% eliminiralo dugačke tekstove, a 26% sve tekstove – pomak koji se dogodio u posljednjih devet godina je bio stalan i dubok“, rekao je profesor Milić. Radi razbijanja monotonije i olakšavanja procesa čitanja mnogi štampani mediji pribegavaju ubacivanju neke slike ili odvajanju pasusa nakom svake logičke celine u tekstu. Ovi rezulati proizlaze iz nacionalne ankete u Srbiji koja je provedena na 1,753 ispitanika u dobi od 12 i više godina. Ovo je 18. u nizu studija Kragujevačkog univerziteta koje se provode već od 1998. godine o temama koje se odnose na čoveka, slobodno vreme i najgori mogući način da se to slobodno vreme provede. Kakvu pouku iz svega ovoga možemo izvući? U duhu starih latina, rekli bismo: Etiam nisi ante, euismod id laoreet non, porta at diam. Donec posuere, tellus sit amet condimentum consectetur, nulla sem mattis dui, sit amet faucibus felis odio sed mi. Praesent consectetur pulvinar libero eget fringilla. Morbi dignissim faucibus turpis, eget mollis nulla venenatis in. Morbi non elit ac ante aliquam imperdiet. Quisque vel tellus velit, ac consequat ligula. Suspendisse gravida neque et enim ullamcorper sed iaculis urna dignissim. Donec aliquam hendrerit risus, tempor fermentum quam molestie at. Proin vitae magna neque, at cursus leo. Donec ultricies vehicula nibh quis volutpat. Nulla id dolor felis. Donec ullamcorper, lectus sed ultricies auctor, neque dui viverra elit, in interdum erat sem et ante. Quisque orci leo, venenatis in facilisis eu, gravida eget metus. Vivamus sit amet leo ut velit feugiat pulvinar sit amet nec justo. Integer in tellus lacus. Nullam laoreet nulla ut enim euismod dictum. Phasellus euismod rutrum ligula, porta sollicitudin quam ullamcorper quis. Cras a libero ante. Suspendisse at lectus ut tortor lacinia aliquam non ac tellus. Vestibulum interdum adipiscing tincidunt. Integer urna ligula, egestas sit amet iaculis tristique, dictum in lacus. Nulla eu adipiscing elit. Pellentesque turpis est, sodales quis imperdiet sed, mollis nec tellus. Nullam gravida, orci consectetur tempor scelerisque, tellus sapien dignissim massa, in tempus mauris sapien non erat. Proin non arcu vitae purus pulvinar vehicula. Duis vehicula auctor est, in rutrum augue consequat vel. Pellentesque scelerisque nibh ornare urna rutrum a blandit purus rutrum. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Aenean dictum dictum augue, vitae congue metus mattis eget. Integer eros massa, condimentum eu pretium eu, sagittis in nisl. Aenean fermentum turpis aliquet mi varius ultricies. Integer tristique purus quis neque tincidunt scelerisque. Aenean tristique euismod sem quis tempus. Quisque convallis bibendum aliquam. Nunc consectetur feugiat enim ac semper. Suspendisse nec felis ac tellus lobortis rhoncus vel a lectus. Mauris elementum dui at sapien ornare egestas. Vivamus a dolor enim. Aliquam nec lacus non tortor malesuada consequat eget a urna. Etiam nulla justo, feugiat ut vehicula a, lobortis in velit. Donec accumsan suscipit congue. Phasellus fringilla, nisl et vulputate imperdiet, ipsum nisi condimentum nunc, ut ullamcorper felis metus vitae urna. Mauris vehicula erat eu tortor lobortis eget sodales purus faucibus. Duis at eros orci. Nulla eget sapien augue. Nam placerat nunc quis magna laoreet sit amet condimentum turpis imperdiet. Nulla ut quam quam, auctor euismod ante. Ante? Odgovor na to pitanje ćemo morati da sačekamo još neko vreme.
 
izvor: www.njuz.net Viktor Marković